Select your language

    Gavman i difitim mosen blong Kalsakau mo Tasso
    Yestede, koalisen gavman blong Praem Minista Charlot Salwai hemi soem bagegen long lida blong opposition, Ishmael Kalsakau mo deputi blong hem, Fred Tasso, MP blong Paama se gavman i stil komandem klia majoriti blong 52 memba blong palaman taem we hemi difitim motion blong no gat tras long 37 vot. Opposition hemi bin kat nomo 13 vot. Opposition ino bin kat namba finis be presentesen o tok tok we Mr Kalsakau, hemi mekem ova long mosen blong hem bifo spika blong palaman, hemi putum long vot, hemi no konvinsim ol gavman MP blong oli sapotem mosen.
    Fesli komposisen blong opposition naoia, hemi mekem se ol gavman MP ino wandem sapotem mosen. Ikat 13 MP we oli stap long opposition yestede. Sapos mosen i bin pas, ol 13 MP bae oli wandem holem ministri be ikat 13 ministri nomo tede unless bae oli go long gavman mo leftemap namba blong ol ministri be bae hemi kontradiktim toktok blong opposition naoia about spending blong pablik mani. Sapos evri 13 MP we oli stap naoia long opposition, oli kam minista afta olsem wanem bae oli akomodetem ol nara 14 MP we bae oli go joenem olgeta. Ol MP olsem MP blong Ambae Jay Ngwele ino save stap backbencha sapos no hemi ronwe long nekis de. Mr Ngwele, hemi bin bin backbencha finis long koalisen gavman mo iven, hemi bin kam spesel envoe blong klaemet change be still, hemi ronway igo long opposition long ting ting blong hemi kam minista sapos gavman, hemi jenis yestede. Komposition blong opposition naoia, hemi no prediktim wan fiutsa steibol, wan transparent mo wan accountable gavman. Long tok tok blong Mr Kalsakau ova long mosen blong hem yestede aftenun, hemi no transparent. Mr Kalsakau, hemi agensem PACER PLUS be hemi no provaidem wan solusen blong ova long 4 000 pipol woman mo man Vanuatu we oli stap wok naoia long Australia mo New Zealand. Sapos, oli nomo save go bak long New Zealand mo Australia, opposition ino talem wea ples nao, bae oli fainem wok long hem long Vanuatu. Long saed blong Income Tax, Mr Kalsakau i agensem tru long mosen blong hem be hemi no talemaut ol nara way we hemi ting se sapos hemi go long gavman, bae hemi mekem mani long hem. Yestede long palaman, Mr Kalsakau i talem nomo se hemi biliv se ikat ol nara way blong mekem mani be hemi fail blong talemaut wanem nao ol way ia o ol rod ia. Ol risen blong mosen ia, ino bin kat propa investigesen o search long olgeta bifo opposition, hemi save dipositim long palaman. Namba 6 risen, hemi akiusim praem minista se hemi no save rikaverem kaon we gavman, hemi kat we hemi ova long 4 bilien vatu. Sapos opposition i mekem gud research blong hem, bae hemi fainem se kaon we istap naoia, hemi just ova wan bilien vatu mo gavman blong tede istat kolektem finis. Praem Minista Salwai i talem se kaon ia, hemi no blong gavman we hemi lidim tede. Hemi talem se kaon ia, hemi stat finis long taem we Mr Sato Kilman, hemi bin praem minista. Mr Kilman tu we hemi memba blong opposition naoia, hemi saenem mosen. Mr Salwai i talem se ol six risen blong mosen agensem hem, oli no hevi inaf be opposition, hemi wandem mekem se olgeta we oli pua bae oli stap pua oltaem mo olgeta we oli rich bae oli gohet blong kam rich.