Select your language

    Afta moa long 12h00 we PM Charlot Salwai i difitim namba 6 motion of no confidence, hemi mekem wan risafol tede mo hemi lukim full VP i aut mo full Lidas party ikam insaed. Afta opposition, hemi dipositim motion long las wik, VP hemi kapitalaes long motion mo givim presa long praem minista blong givim sam moa ministry long hem. Dimand blong olgeta hemi folem last national Congress we hemi lukim sam MP we oli kontestem las general long difren political party oli go joenem VP. Afta VP i fatfat long last Congress blong hem mo opposition i putum motion long las wik, VP istat putum presa long Mr Salwai blong sam moa ministry long hem. Presa blong VP, hemi dimandem moa ministri, hemi gohet kasem palaman i sidaon blong dibetem motion long yesterday. Even afta lida blong opposition, Ishmael Kalsakau hemi widroem motion blong hem be still VP i dimandem moa ministry. Presa i lid igo blong risafolem VP tede.

    Opposition i tokaut plande about spending blong pablik mani mo how blong mekem mani. Hemi bin less than 10 minute long yesterday we palaman i sidaon blong dibetem motion agensem PM Charlot Salwai. Ino even debatem afta lida blong opposition, Ishmael Kalsakau hemi widroem motion blong hem afta we hemi no kat namba. 9 MP we oli stap opposition oli saenem motion be 6 nomo istap long palaman blong witnesem withdrawal blong motion blong olgeta. Less than 10 minute we palaman i sidaon yesterday hemi kostem tax payers mani just for wan failled motion bagegen. Yumi recognisem rol blong opposition be taem hemi failem 6 motion hemi kam difren samting nao. Bae opposition hemi gohet yet blong accusem gavman long unnecessary spending blong pablik mani? Less than 10 minute palaman yesterday hemi klia exempol long wanem we opposition istap preachim blong ino mas happen. Unnecessary spending blong pablik mani long NAME BLONG CONSTITUTIONAL RIGHT BLONG 9 MP we oli saenem motion. 6 manis nomo istap blong kantri igo long wan nara general election, jenisim gavman naoia bae hemi kostem tax payers bagegen. Sapos gavman i bin jenis yesterday bae hemi wan coalition gavman mo bae hemi no even gat taem blong implementem policy blong hem. Less than 10 palaman yesterday long name RAET BLONG 9 MP we oli saenem motion ia hemi kosem political instability tu we hemi result blong gavman i withdrawem ol important bill blong hem blong mekem revenu blong kantri. Maybe hemi wan deliberate muv blong opposition blong mekem se palaman ino save dibetem mo pasem ol important bill ia.

    Gavman i saenem long 12h00 ia long tede concession agreement blong electricity pawa long Luganville long Santo wetem kampani blong Vui. Praem minister Charlot Salwai i talem rankiu long Vui blong oli save acceptem ting ting blong gavman blong mekem se Luganville municipal kansel mo Sanma province i save kat share long new concession ia. Luganville municipal hemi 10% mo Sanma province hemi kat 15%. Mr Salwai i talem se hemi gud blong ol bisnis olsem Vui oli rikonaesem ol otoriti we oli hausem olgeta. PM Salwai i talem se hydro pawa blong Malekula tu bae hemi mekem semak olsem Vui blong Malampa province i save share insaed. Mr Salwai i talem se gavman blong tede hemi putum emphasis long development blong energy long kantri blong helpem development blong kantr.

    Fes ordinary session blong palaman blong 2019 tede morning. Ol MP mo memba blong diplomatic corps oli wait long president blong Republic blong Vanuatu for guard inspection mo opening blong ordinary session ia. Gavman ikat 36 MP long palaman tede morning agensem 9 blong opposition. Sam MP ino stap long morning be session bae hemi gohet from ikat quorum long fes day blong session ia. Taem we Head of State Obed Moses Tallis i kasem palaman. Head of State Obed Moses Tallis long guard of honor ceremony tede morning long fes ordinary session blong 2019. President blong Republic of Vanuatu Obed Moses Tallis i presem wok we gavman i mekem blong trakem mo fesemaut ol fake ID long Facebook. Hemi talemaut tede morning long speech blong hem blong openem fes ordinary session blong palaman se fasin blong hait bihaen long ID blong tok no gud long nara man o woman ino fasin blong pipol blong Vanuatu.

    Gud moning

    Hemi wan plesa blong mi stap wetem yufala tudei blong inoguretem importan wokshop, we i lanjem proces blong priparem Nasonal Disasta Rikovery framewok blong  yumi. Mi lukluk foward, long taem vinis long divilopmen blong framewok ia.

    Initiativ we yumi lanjem tudei i offerem wan jans blong Vanuatu blong kam wan golbol lida long disasta rikovery.

    Bai mi explainem: Vanuatu i olsem some kaontri i priparem plan blong disasta long ol specific disasta even olsem TC Pam, Ola mo irapsen blogn Manaro Vui.

    Bae i o kat wan we mi save, oli priparem wan framewok  blong disasta rikovery afta long any kaen Disasta Rikovery iven.

    Gavman blogn mi i tekem very siriouse every isu blogn disasta managemen risk, priparem blogn hemi rispon mo rikoveri. Hemi bigwan tumas long nasonal interest blogn yumi blong krietem wan Disasta  Rikovery framewok.

    Hemi blong protektem kaontri mo protekkten shared future blong yumi, hemi risponsability blong yumi, framewok ia bai i mas ownem nationali mo lid nationaly .

    Yumi everiwan i save Vanuatu oli considerem hem olsem most vulnerable kaontri long wol wetem ol diferen kaen disasta even. Hemia oli talem vinis.

    Ol memori blong tropikol saeklon Pam, Dona mo Oma oli stap res yet long maen blong yumi. Tudei yumi stat blong dil wetem discupsen mo whole scale displacemen blong citizen blong yumi long Ambae, we irapsen blong Manaro Vui i kosem.

    Yumi laekwaes confronting ol konsequense blong ricent irapsen long saot ist blong Ambrym, oli dip fiscure mo slippage long kraon we hemi kosem mo i nid blong relocatem olgeta pipol urgently long ol eria we i affeck.

    Haoeva jalens ia i no niu long yumi, yumi kat unique stong kastom valu mo tradisen we i helpem yumi blong pripare long disasta, rispond long olgeta , managem olgeta mo rikoverem olgeta. Traditional nowledge hemo shud complenem niu nowledge we i aalable long yumi tudei, long aprojin disasta managmen mo rikovery.

    Mi laekem blong luk se framewok incorporate blong yumi long tradisionol nowledge blong yumi mo pratise blong rispond o managem disasta.

    Taem disasta i traekem Vanuatu, fes naksen hemi blong helpem wan wan , komunity i ko long kominity, tribe i ko long tribe, aelan iko long aelan. Yumi extendem han help, yumi kivim long some distress wetem kaikai blong olgeta, kasem we bai i stat gruw bakeken.

    Yumi rili nidim blong importem saply blong tin fish o bag blong rais, blong helpem citizen long imergenci ia ? Mi n tink, yumi save mekem i avalable blong kaikai blong yumi we i kamaot  long kaontri blong yumi. Yumi inkarajem praevet sakta, komunity, provinces blong olem tugeta blong rispon long disasta wetem ol helti kaikai b i no wetem kaikai blong NCDs.

    Yumi strentenem on productiviti capaciti blong yumi no erodem tradisen blong self-help by incrisim dependance long impot blong aotsaed.

    Long deliberasen blong tudei, everi taem i kat gol ia i ko back long tinktink sei yumi mas bildim mo reiforcem traditional valu blong yumi, nowledge mo pratices, tradisen blong komunity self-help mo wok blong volotary.

    Bai oli no erode mo fogetem olgeta, olsem we yumi bin luk blong litigate impact blong disasta mo rikovery blong olgeta, mekem yumi  moa strong compared long bifo. Tradisional nowledge blong yumi mo valu blong yumi oli hat blong nasional resilient.

    Intanasonol patna blong yumi hemi nid blong kam sensitiv long fact long responding mo rovering blong disasta, yumi save mekem mor blong helpem yumi.

    Nasional Disasta rikoveri Framewok bai, long du course, Framewok, operating prsidaj mo kapaccity, we yumi nid blong managem disasta risk mo blong rikova long disasta.

    Be yufala i rimemba wan fondamental poem: every necessary aksen oli minim wan en. Everisometing we yumi long ples ia, rikomentasen we yumi mekem, oli mas kontribute blong makem laef blong pipol i gud we disasta i affectem olgeta, particularly olgeta we oli mos vulnerable.

    Yumi mas helpem olgeta strentenem risilien blong olgeta agensen ol disasta we bai i jes kam, mo blong kat wan gudfala laef.

    Yumi mas mekem sua sei ol woman m man oli equal involve long rikovery disisen we i afectem laef blong olgeta.

    Yumi mas help ol komunity mo haos hold blong helpem olgeta bakeken blong bildim tradisional nowledge ia. mo blong komplimen blong niu skil mo nowledge ia. Witaot en blong risalt ia, bai deliberasen blong yumi bai i no kat mining blong hem.

    Mi no anticipem wan Rikovery Framewok we i produce olsem fulap long policy blong yumi mo planing dokumen tend we i stap- bigfala komplex, oli raitem long wan wey long ol man Vanuatu bai oli anderstandem.

    Mi wantem blogn luk sei framewok bai i kam pratikol handbuk, we relevant long laef pipol, hemi anderstanable. I mas  kam rialistic mo pratikol tul mo guide blong everiwan.

    Hao bai yumi save karem poet ia? wanem nao bai yumi insua se Rekovery framewok bai hemi pratikol mo useful? Hemi wok blong yufala tudei long kwestin, blong probe, blong lanem long ol past disasta rikovery experiense, blong tekem wan fres luk long hao yumi managem risk blong disastta mo rikovery, mo blong luk olsem wanem  i wok mo we i no wok from wanem i no wok mi hao bai yumi fixim.

    Be komunity, gavman, civil sosaety mo praevet sekta oli kat kapacity  mo risos blong maount effectiv disasta rikovery operasen? Sipos no wanem yumi nidim  mo wanem mo hao bai yumi save aquirem ol kapacity mo ol risos ia.

    Yufala i tekem poen blong mi, yumi necessaly luk blong consensus tudei. Plis yufala i takem wan fresh lukluk long wanem wok mo wanem i mekem. Discasen blong yufala hemi sud be frank mo open. Ating baai i gat diferen opinion mo perspectiv, be i gud, argue abaot wanem wok mo we i no kat , be i kam ap wetem sakgesen olsem hao yumi save fixim problem we yumi indedifaem. Mi wantem luk kaming aot blong woksop ia, wan klia wok plan blong adresem ol obstacle mo jalens we yumi facem long lanjin blong efectiv disasta rikoveri efot.

    Bei bakeken, mi emphasise, bildimap ni-vanuatu strenght blong yumi mo tradisen blong yumi blong helpem wan wan long yumi, blong stap self relian.  Bai yumi insua se Nasional Disasta Rikovery Framewok bai i rili useful mo relevan long sosaety blong yumi mo nasen blong yumi.

    I true, sei yumi no save thinkbaot disasta Rikoveri, wan taem we disasta i kam yumi mas tinktink forwod long hemia.

    Mi tekem example, yumi consistenly takem disasta risk i ko long akaon long divilopmen planning blong yumi? Hemi wan necesary step blong insurum efectiv disasta rekovery Operasen.

    Gavman bai hemi sgortly statem preparesen blong 2020 annual divilopmen plan blong yumi. Mi wantem luk long 2020 plan long everi proinciol kaonsen wan explainesen long hao disasta risk hemi fakta long plan blong olgeta mo aktivity blong nekis yia.

    Yumi bildim risilien infrastracture vinis? wanem poen blong bildim rod bai i foldaon afta long wan evy rain? Hemia hemi wan spend we i no kat value long hem. Claemet jens hemi blong causem mo extrem iven blong greta severity. Yumi planem infrastracture blong yumi blong wihstand hemia.

    Yumi nidim blong be sirious abaot bilding resilien infrastructure. NI-Vanuatu bai oli mas jensen maen blong olgetan ol inginering blong yumi oli nid blong jensem lukluk blong olgeta mo wei we oli disaenem infrastructure; mo policy mo institusen we oli rilate long infrastucture i mas jens.

    Long kontext blong yumi, yumi nid blon gluk divilopmen tru lens blong resilien mo disasta from yu stap long wan ples we oli kaontem yumi olsem wan vulnerable kaontry long wol tudei.

    Yumi alredikam long wan we long ability blong yumi blong identifaem hazard mo disasta risk we i confortem yumi. Anderstandem specific , lokol kontext long wich disasta we bai i save tekem place hemi essentiol blong priparem gud wetem olgeta mitigating risk mo rikover quick.

    Example, kommunity oli jens mo gru. Yumi rikonaesem very ril jalens mo disasta riks we taon mo city expand i facem.

    Port-Vila i luk olsem bable long saes long nekis 20 yia. Yu save wanem nao i minim? Hemi minim se gaf blong Port-vila blong 2039 i no bud yet. So naoia hemi taem blong mekem planning blong risk-resilien blong Port-Vila blong 2039. mo wetem aditional settlemen, infrastrustrue mo serves we bai i nid long future blong Port-vila.

    Yumi nid blong tonktink i ko mo, planem wetem future long maen, blong avoedem mistake long past. So yumi save rikova gud afta long any future disasta even.

    Yumi kat representative long ples ia tudei from civil sosaety mo praevet sekta, gavman bai i save lanem bigwan from experience long planing blong future, blong disasta preparaduess mo rikovery.

    Divilopmen blong wan comprehensiv pratikol Nasional Disasta Rikoveri framewok bai i also kontribute long ability blong gratuate long kategori blon gleast divilopmen kaontri i ko long " divilopmen kaontri" status, we unaitem nasem i difaenem. yumi stap long wei blong yumi realisem gol ia, we yumi aim blong ajivim long disemba 2020.

    Disasta hemi sinifaem negativ impact long GDp blong yumi, sociol avorol blong yumi mo ekonomik divilopmen. So yufala save helpe blong layem faondasen blong wan nasonal Disasta Rikovery framewok we bai hemi:

    ·         strentenem risilien mo sastainable divilopmen, ekonomik grew mo sociol serves

    ·         strentenem pablik-praevet patnaship.

    ·         Improvumprojek deliveri, kontracting, procuremen mo fiskal managmen.

    Everiwan bai i kontribute blong helpem Nasional koordinating komity, we kaonsel blong ol minista i establishim blong fanalaesem smoth transisen strategy blong Vanuatu graduasen blong divilopmen kaontri status.

    Aquivum status ia bai long return, i open ap apportunity blong mobilisem niu risos blong globol maket mo niu akses mo mor flsxible sorces blogn financing mo investmen.

    so yu save luk, i kat fulap hanging long divilopmen blong nasional disasta rikovey framewok.

    las yia long spich blong mi long dei blong indipenden blong nasen, mi ephasize sei disasta hemi wan eva presen pat blong Vanuatu riality. Yumi ingnorem olgeta long peril blong yumi. Yumi no save staon mo wet long olgeta i apen. Yumi tinkbaot olgate in advance, yumi tinktink hao blong minimaesem effect blong olgeta mo hao blong rokova olgeta ariap, yumi mas bi resilien.

    Wanem mining blong wod ia resilien? Yufala i letem mi ripitim wanem we mi talem long 30 julae las yia.

    Resilien hemi minim se yu stap facem dificulty we yu able blong wod of arm, bi able blong rikova mo baonce back long gret dificulti. Yumi everiwan i tinktink long ricent disasta iven we i trirenem family blon gyumi mo kaontri blong yumi bigwan. Be yumi rikova, yumi mov forwar mo ribildim laef blong yumi mo komunity, often blong mekem gud bitim bifo. Hemia nao resilien.

    Yumi mas serem everiwan onaship blong nasonal disasta Rikoveri framewok ia. Hemia blong kaontri blong yumi mo blong benefit blong everi citisen. Hemi makem stat blong wan niu journey toword risilien mo tru sustainable divilopmen blong nasen blong yumi. Bai yumi disaed long daerecsen we bai i tekem- mo we bai i invaetem intanasonal fren blong acompanem yumi long sei ia.

    Mi expectem bigwan long yu tudei. Plis-frankly diskas wanem yumi nidim blong mekem, blong insurum sasesful disasta rikovery mo nasonal resilien. Gat lively mo open diskasen. Kam app wetem wok plan blong blong fixim jalens we yumi facem blon ginsurum effectiv disasta rikovery.

    Hemi importan wok, so yu putum telephon long wei. Vanuatu bai i no foldaon apat spos yu wet kasem taem blong brek or jinj blong ansarem ol kol ia, tex mesaj o mail.

    Mi wantem convei di^apreciasen long yufala everiwan we i presen long ples ia blong efot blong ribildim Vanuatu afta long fulap disasta even. Kontribusen blong yu bai i minim bigwan lon gkomunity blong yumi we i biar brunt long impact long disasta.

    Mi prea sei deliberasen blong

    President blong palaman blong Franis Polynesia, Gaston Tong Sang hemi mitim Praem Minista Charlot Salwai long yesterday aftenun.  Mr Tong Sang i talem  tankiu long support we Vanuatu tru long Mr Salwai blong mekem se Franis Polynesia wetem New Caledonia  we tufala i franis territri yet tufala  save kam memba blong Forum. Hemi talem se Vanuatu i wan smol kantri be Franis Polynesia, hemi kat sam lesen blong lanem long hem.
    Mr Salwai i talem tankiu long long Mr Tong Sang blong hemi save tekem taem blong mitim hem. Hemi talem se visit blong hem ikam long Vanuatu hemi important blong fracophone famili blong Vanuatu. Mr Salwai i talem se push blong Vanuatu blong Franis Polynesia mo New Caledonia ikam full memba blong Forum, hemi from we nomata we tufala i still franis territri yet be oli serem sem problem olsem ol independent kantri long region. Mr Salwai i talem level blong solwota we istap afektem ol kantri blong region tede, hemi afektem tu New Caledonia mo Franis Polynesia mo i nidim blong oli kam wan blong adresem ol isiu olsem.

    PM Charlot Salwai i saenem tede morning ea service agrimen wetem presiden blong gavman blong New Caledonia, Philippe Germain.

    New Caledonia mo Vanuatu oli saenem long Fraedei morning, wan agrimen blong extendem ea servis agrimen blong i tripolem capacity namba blong ol passenga. we RRB i ripotem.

    Translasen blong agrimen i entered i ko long fors, hemi particularly long seting ap blong niu rotasen bitwin Niu Caledonia mo Vanuatu, Long Air Calin mo Air Vanuatu mo possibility we i stap blong niu kampani i operate.

    Andap long hemia, AIr Caledonia, domestic airlaen bai hem ti i servesem  Vanuatu mo Niu Caledonia i includum Lifou mo ol loyalty aelan. Interes blong agrimen hemi mainly vlonf developem tourist lng Vanuatu sins we neiba blong Niu Caledonia hemi kam seken long ranking blong tourist blong hem long maket. Be biaen long multificasen blong rotasen we bai i alao divilomen blong freit wetem framework blong commerciol agriment especially RRB.

    Visitim Vanuatu i olsem pat blong anuol joet komisen, president blong kavman blong Niu caledonia Phillippe Germain, mo tu hemia i kivim wan envelop blong wan mani we amaon blong hem hemi 320 000 euro blong lanem franis langwis long aripelego blong Vanuatu

    Gud morning long everywan

    Fes yufala i leko oportunity ia long warm welkam long ol participasen long lankin logn Aid manejmen polosi mo implementasen strategy plan.

    Long bihalf long gavman blong Vanuatu, mo laek blong talem thankio long gavernance blong growth ( GFG ) program long Vanuatu we i provaedem fanfing risos blong sakseful divilopmen long polisi ia .

    Wan more taem, mi laek blong rpitim sei Aid Managmen polisi mo aid polisi blong implementasem strategy we hemi fes blong kaen blong gavman blong Vanuatu we i base long intanasonal framewok mo principol blogn effectiv divilopmen kooperasen.  Hemia i includum Paris-Diclarasen long Aid effectivness ( 2005 ) Acca agenda blong acsen (2008)  mo busan global patnaship blong effective divilopmen  (2011).

    Polisi documen hemi olso rispon long pacific aelan forum compact blong effectiv divilopmen kooperasen (2009). Mos importantly dokumen ia i rikonaes fo main components blong busan akrimen: 1) onaship blong divilopmen praority by divilopmen kaontri; 2) fokas long risalt; 3) inclusive divilomen patnaship mo 4) transparency mo akountability bitwin kaontri mo divilopmen patna.

    Hemi olso provaedem darecsen blong Vanuatu divilopmen patna so hemia tru long patnaship witaot propa Aid polisi ( leko blong kat wan) hemi abai i provaedem darecsen blong gavman blong deliverem program Aid blong hem.

    Long absens blong framewok olsem, kolaborasen, among long gavman agency ( sentrol mo laen ministry oli no effective blong no alaenem praority divilopmen patna blong ajivmen blong gud aot kam.

    Hemi ope sei aid managmen aid polisi bai hem strentene lidaship blong divilomen koordinasen, improvem planing mo predicality blong divilopmen resos, incrisim eficience mo effectivness blong how divilopmen assistance i deliverem, i improvum, reporting blong external risos mo gradualu dicris long amaon blon goff blong sapot badget we i ricivim externaly.

    Wan more taem, yufala i leko mi stress long hao important se Aid polisi documen hemi blong gavman. Hemi wan important tul blong fulap rison:

    fes, hemi enkaregem onaship, alaenmen blong praority , harmonisasen mo sumplificasen blong proces bitwin gavman mo divilipmen patna. Bai hemi promotem tu transparensy, accountability mo pridicality blong externol risos.

    Sekonly hemi hope sei aid managmen polici ai bai i gaedem gavman blogn Vanuatu blogn deliverem wan effectiv, efficient mo tu risalt we i orientem i ko long Aid program long pipol blong Vanuatu mo:

    Las wan; from i no least, Aid managmen policy bai i provaedem wan komen platform blong colaborativ efot bitwin sentrol gavman agency blong riducum duplicasen, improvum ovasen mo gudfala komunikasen long praority blong gavman  wetem divilopmen patna.

    Long en blong hemia, mi laek blong talem thankio  long everiwan, partucilarly olgeta we oli participed long konsekutiv proces namely, olgeta divilopmen patna.

    OL NGO's, Gavman sentrol agency mo tim blong DSPPAC we oli kontribute mo adem value long aid managmen polisi olsem guide blong effectiv koordinasen mo administration blong aid program within gavman blong Vanuatu.

    Long nem blong gavman blong Vanuatu, ol divilopmen patna mo ol NGO's nao mi officially lanjem fes eva AId managmen policy mo implimentasen strategy?

    Thankio bakeken

    Vanuatu Gavman i no glad long wan ACTION we France i bin mekem long ol las few wik we i pass afta we wan War Ship blong France i ko long Mathew mo Hunter.

    Nem blong War Ship ia hemi "Le VENDÉMIAIRE".

    Minista Regenvanu i talem se ol Ofisa blong War Ship ia oli go shore, mo oli bin polishim or klinim bak bakeken wan "plaque" we Franis Gavman i bin putum long tufala aelan.

    VBTC News i ripotem se Minista Regenvanu i talem se oli bin paintem back flag blong FRANCE i ko long side blong wan stone long aelan ia.

    Minista blong Foren Affair i talem se ol Army ia o li bin mekem hemia mo oli bin kamaot long Media blong talem se ACTION ia oli mekem blong re-enfosem SOVEREINTY blong Gavman blong France ova long tufala aelan ia.

    Minista blong Foren Affair mo External Trade, Ralph REGENVANU i samonem long tede (Friday 1rst of MARCH 2019) CHARGÉ d'AFFAIRE blong French Embassy long Port Vila mo talemaot se Vanuatu GAVMAN i no glad nating long action ia, from hemi wan action we i no stap long wan spirit blong negocation we Vanuatu mo France i stap gat naoia blong determinem Maritime Baoundry blong tugeta kaontri.

    Minista Regenvanu hemi informem CHARGE d'AFFAIRE blong French Embassy long Port Vila se Prime Minista blong Vanuatu bae hemi raet i ko long President blong France, Emmanuel MACRON blong voisem Formal Complaint blong Vanuatu Gavman.

    PC: LNC

    Minista blong forein Afea, intanasonal kooperasen mo external trade, Hon. Ralph Rengenvanu i hostem long Australia long wik ia unda long Australia special visita program ( SVP). SVP i stat long 11 kasem 17 February 2019, mo tu involve long miting wetem representatives blong kavman blong Australia mo palemen long Canberra, AUstralia Nasonal University mo some nata programs long SYdney mo Bisbane. 

    Long Canberra, Hon. Rengenvanu hemi mit tu wetem Minista blong forein Afea mo trade long Australia Hon. Marise Payne, mo senia exekutive blong departmen  blong forein Afea mo trade, senata Hon.Anne Rustonn ol minista mi assistant minista blong trade.

    Long addisen long hemia, miting ia wetem representativ blong maja politikal party long palemen blong AUstralia. Hon Ralpg Rengenvanu hemi hostem long Pacific step ap recepsen, taem hemi mitim wetem Pacific Diplomatic kommunity mo diasporal long Canberra.

    Hon. Rengenvanu's SVP i statem visit long peats family farms long north blong Sydney. During long taem ia hemi also kat fes-hand brfing logn experience mo working enviroment  blong ol Ni-vanuatu woa long Australia unda long Seasonal Worka Program ( SWP ).

    SWP we i tagetem secta blong Horticulture hei no only prvaedem important conduct socio economic divilopmen long Vanuatu, mo tu i addresem shortage long leba long maket blong Australia.

    Peats Ridge Farm Management i aslo confirmem mo i luk forward blong expandem operasen long Quensland blong triving ' Baby kukumber " we i gru long sophiticated glasshouse long Holland we oli usum biomas witing long danemark mo Australia.

    Kavman blong Vanuatu i kontinu blong placem specel emphasis long enttancin trade mo ekonomik relasen wetem Australia via incremental incrise long expot base mo some initiative olsem SWP mo Pacific Leba Skim ( PLS).

    PLS we i involves long insurance blong wo blong visa we i kasem yia ia we nao i stap long trael long secta blong horticulture. Wanem we i includum anata secta we i kam sabject blogn ongoing discasen wetem Gavman blong AUstralia mo praevet secta.

    Dascasen wetem representative blong Kavman blong Australia i fokas mo impruvum political trade mo ekonomik relasen bitwin Australia mo Vanuatu. Hemi also includum discasen blong sabject blong kaa we i resulting long wan agriment blong wan outreach long future blong lida blong Vanuatu i ko long komunity long north blong territory long wa attempt blong fostem wan koman understanding.

    KOnsultasen hemi also includum wan opportunity blong enhance kooperasen long sikurity  via long sharing blogn sakseful lesson learned mo teknikal kapacity blong sapot. Long adisen long hemia i minim blong enhance pipol i ko long pipol liks mo konecsen wetem jioj patnaship long sport mo educasen.

    I kat also agrimen blogn greata involment blong Autralia mo Vanuatu jioj long leba mibility initiatieunda long niu Pacific jioj patnaship program unda long Pacific step ap,  Futher blong piloted ia wetem Vanuatu tekem tugeta initiativ blong strentem pastoral mo kounity care blong Ni-Vanuatu workers long Australia.

    Hon . Ralp Rengenvanu hemi accompanem blogn ko long SVP wetem Hon. Alickson Vira special envoy blong mobility leba, mo senia officials blong ministry blong forein afea mo wan representative blong AUstralia hae Komissiona long Port Vila.

     

    source : page blong Hon Ralf Rengenvanu blong Facebook