Select your language

    Praem minista Charlot Salwai, hemi apoentem tede morning MP blong Tanna, Andrew Napuat blong hemi kam niu minista blong internal afea. Mr Napwat hemi blong Graon mo Jastis Parti.Hemi tekem ples blong nara GJP MP blong Santo, Alfred Maoh. Praem minista Charlot Salwai, hemi apoentem Mr Napuat tede moning. Mr Salwai, hemi transferem Mr Maoh igo long ministri blong Land we presiden blong GJP mo semtaem MP blong Port Vila, Ralph Regenvanu, hemi bin stap holem kam kasem long tede. Praem minista, hemi transferem Mr Regenvanu blong hemi kam new minista blong foreign afea. Mr Regenvanu, hemi tekem ples blong National United Parti MP blong Embrym, Bruno Leingkone. 
     
     
     
     
     
     
     
     

    MP blong Malekula, Gracia Shedrack, hemi niu minista blong health stat long tede moning. Praem minista Charlot Salwai hemi apoentem Mr Shedrack tede moning blong tekem ples blong Jerome Ludvaune. Mr Shedrack hemi blong Leaders Party mo hemi memba blong palaman blong Malekula constituency. Mr Ludvaune tu, hemi memba blong palaman blong Malekula. Mr Ludvaune, hemi bin kontestem las general eleksen long tiket blong Union blong Modereit Party be folem rao rao insaed long UMP, hemi disaed blong joenem RMC Parti blong Praem Minista Salwai. Fes minista blong health afta long eleksen long 2014, hemi MP blong Toara Daniel blong Green Conferation be folem health risen Mr Salwai, hemi jenisim hem long Mr Ludvaune. Ministri blong health, hemi the only ministri we hemi lukim 3 minista igo holem afta long eleksen blong 2014.

    Ofis blong Sipka, hemi konfomem tede moning se 9 MP blong opposition, oli bin dipositim long mande 11 Disemba 2017 wan mosen blong nogat trast agensem Praem Minista Charlot Salwai.Ofis blong spika i konfomem se MP blong Efate Joshua Kalsakau hem nao, hemi bin karem mosen ia igo long ofis blong spika. Ofis blong spika, hemi konfomen tu se mosen ia, oli listim blong palaman, hemi dibetem long tuesde long nekis wik long afternun long taem blong riten mosen.

    Folem standing oda blong palaman o lo o rul blong palaman, wan riten mosen, hemi nidim nomo signetsa. Hemi no olsem long taem blong wan extra-ordineri sesen we hemi nidim 27 signetsa blong dipositim wan mosen blong kolem wan extra-ordineri sesen blong palaman mo mosen blong nogat tras.
    Naoia we istap opposition hemi save dipositim wan mosen blong no gat tras from we hemi kat sapot blong 9 MP blong hem olsem we rul blong palaman, hemi talem be hemi no save rikuestem wan extra-ordineri sesen from we hemi no sapot blong 27 MP naoia.  Wanem we hemi impoten long ples eria situesen we hemi stap naoia se from we opposition, hemi 9 MP nomo, hemi minim se hemi nidim 18 MP long saed blong gavman blong mekem se mosen blong hem, hemi save pas long nekis tusde. Long ol wik we hemi pas, opposition, hemi trae hat blong karemaut 18 MP long gavman saed. Sam long olgeta MP blong gavman i ripotem long Gavman Website se oli no rest mo slip gud long ol fon kol blong ol MP mo sapota blong opposition we oli ringim olgeta blong saenem mosen. Ikat alegesen se sam pipol we oli stap autsaed long palaman, oli iven pem rod blong sam gavman MP blong kam saenem mosen blong opposition mo kaen fasin ia, hemi save lid igo long wanem we oli kolem "bribery of official" we ikat wan preseden istap finis long kot. Opposition, hemi iven tanem ol toktok se sam gavman MP, oli stap luk olgeta mo wandem sam ministri be ripot we Gavman Website, hemi kasem long sam long olgeta gavman MP ia se opposition nao o aprochem olgeta be ino olgeta i aprochem opposition.
    Antap long hemia we opposition, hemi no gat namba, ol risen blong mosen blong hem we hemi dipositim long yestede, hemi beis long ol tok tok rod olsem risen namba 4 mo 5 blong opposition we hemi talem se " The prime ministers tolerance of incompetence by ministers in government" mo "The Prime Ministers tolerance of corruption within the government". Ikat 6 risen evriwan. Fes risen nao, hemi PACER PLUS we opposition i kleim se hemi no karem ting ting blong backbenchers including private sekta blong Vanuatu. Wan gud saed blong Vanuatu i saenem PACER PLUS, hemi blong Vanuatu i save gohet blong sendem ol man mo woman Vanuatu igo long Australia mo New Zealand long saed blong seasonal workers scheme. Vanuatu bae hemi save stap long teibol blong negotiation tu taem we hemi saenem. Sapos hemi no saenem bae hemi no pat long teibol blong negosiesen. Oppposition i tokbaut private sector be sapos evri man mo woman we oli stap long Australia mo New Zealand, oli kam, bae Vanuatu, hemi redi blong givim wok long olgeta o nogat. Nambatri risen blong mosen blong ol 9 MP blong opposition, oli se gavman, hemi fail blong implementem disentrolaesen policy we oppposition i kleim se majoriti blong ol memba blong palaman, oli sapotem. Blong imfomesen blong ol rida blong Gavman Website se gavman istap wok long hem. Hemi bin karemaut wan national consultation finis long evri aelan blong Vanuatu blong askem ting ting blong pipol blong olsem wanem nao, oli wandem se desentrolaesen policy bae hemi wok. Risal blong national consultation ia, hemi stap long wan resolution blong national summit we hemi tekem ples long las manis long Port Vila.
    Taem we yu analaesem ol risen ia, sam i beis long toktok blong rod mo sam oli olsem toktok blong lida blong opposition long mande 11 Disemba hemia long yestede we hemi talem se " kat i pulum hos". Oli no hapen yet be opposition i putum mosen from finis.
    Long yestede aftenun, long semtaem we opposition, hemi dipositim mosen blong hem, gavman caucaus we hemi karem tugeta praem minista, ol minista mo ol gavman MP, oli bin mit long conference rum blong PM ofis blong stadi moa long ol bill we oli stap long list blong palaman i tokbaut long las ordineri sesen ia. Caucus long yestede, hemi soem se gavman hemi strong istap.
    Sam political analaesa i talem se opposition, hemi sakem huk tru long mosen ia. Oli talem se taem we yu analaesem komposisen blong gavman we istap tede, hemi so far the best composition afta we ino kat wan politikol parti i winim wan simpol majoriti long las eleksen. Oli talem se eni niu formation long hemia we istap tede, bae hemi wan stat blong stap jenisim gavman bifo bigfala eleksen long 2020 mo kantri bae igo bak long politikol instabiliti olsem long las gavman. Bae februari nekis, bae koalisen gavman we Praem Minista Charlot Salwai, hemi lidim bae hemi tes kat 2 yia. Afta long wan yia we gavman ia, hemi stap long pawa, hemi karemaut plande developmen projek long olgeta aelan olsem developmen blong ol infrastructure.
     

    Pacific Gem Kansel mo Van 2017 Mini Gem Komiti, hemi bin  givim ona long tuesde long wik blong Praem Minista Charlot Salwai, hemi save handem ova fes medal blong 2017 mini gem.
    Ona ia, oli bin givim blong Mr Salwai, hemi presentem fes gold medal long saed blong weight lifting igo long Papua New Guinea. Praem Minista, hemi hangem gold medal blong PNG champion blong Van 2017 mini gem mo semtaem tu, hemi handem ova wan basket blong sandalwud  igo long atlet ia.
    Weight lifting hemi wan sport we ino popula tumas long Vanuatu be long saed be fes day kompetisen long tuesde, hemi lukim bigfala building blong Epauto SDA, hemi bin fas gud long pablik. Ol man mo woman Vanuatu we oli stap long taem ia, oli bin fainem i intresting blong lukim ol woman, oli save leftemap ol aean. Woman atlet blong PNG ia, hemi wan smol woman nomo be hemi maneij blong hemi save leftemap 110 kg.

    1.       RMC congress i resolve blong talem thank you i ko long South Santo RMC area executive, organizing committe, Baptiste Church, Nakere Community mo public long South Santo from gud cooperation mo gud work blong mekem No 2 RMC congress i kam succeful

    2.       Congress i resolve blong talem thank you long Regional executive mo Hon Mako long bigfala contribution long cash mo kaikai towards 2nd Congress

    3.       RMC congress i resolve blong talem thank you long Luganville RMC executive blong save part long 2nd RMC regionel congress

    4.       RMC Congress i resolue blong talem thank you long Baptiste Church mo NTM church from tok blong God we oli stap sherem during taem blong congress

    5.       RMC Congress i resolve blong talem thank you acceptem ol resolution blong Natwa mo acceptem semo 90% blong ol resolution ia i bon done finish

    6.       RMC congress i resolve blong askem RMC National executive blong mas assistim Luganville executive blong groem party.

    7.       RMC Congress i resolve blong acceptem ol area executive report mo ol political developmen we oli stap tekem plss long each area blong Sanma.

    8.       RMC Congress i resolve blongecceptem ol niu members we oli kam inlong RMC party

    9.       RMC Congress i resolve blong HON MP Mako i mas wok wetem PM, minister blong Health mo education blong upgradem ol main services ia long sanma Province.

    10.   RMC Congress i resolve blong HON MP i mas wok wetem HON MP PM blong addressem ol fidder road projects long south Santo, Bigbay, Fanafo mo ol nara area we ol farmas oli no access long rod long Sanma province.

    11.   RMC congress i resolve blong government i mas tasilim South Santo road mo Banban road bifo end blong government ia.

    12.   RMC congress i resolve blong askem government blong mas extendem airport blong pekoa international from hemi main connection blong yumi long Northern Provinces.

    13.   RMC Congress i resolve blong acceptem nid blong ol mama long area 2 blong  buildim niu market haos long nagingo mo bai i stap olsem mak blong 2017 RMC congress long south Santo

    14.   RMC congress i resolve blong acknowledge ol gud works, good learders blong wan young MP we i stap wokem raon long ol community blong Sanma Congress i resolve blong blong baihem nomo i contestem election long Santo constituency.

    15.   RMC Congress i resolve blong sapotem wok blong RMC National executive mo leardership blong ol RMC Mps, ministers mo head blong government mo sem taem President blong RMC Hon Charlot Salwai Tabimasmas long gud Leadership blong Nation ia.

    16.   RMC Congress i resolve blong declarem se next National congress we bai i host long Sanma province bai i stap long Banban Area.

    17.   RMC congress i resolve blong askem government blong extendem electricity power long Hydro power i ko kasem stone hill community long Fanafo.

    18.   RMC Congress i resolve blong declarem se hemia nao ol true resolution blong N°2 Sanma Regional Congress.

     

     

    OHLELE! HUTE HOO 

    Teiao Merie long yumi everiwan.

    Tedei hemi markem bakeken wan pigfala milestone achievement long Vanuatu mo especially Port Vila Town citizens mo residents. Bigfala ajifmen nao tru long leadership blong yu Teriki Paunimanu Mantoi Kalsakau III long leadership mo Visen we yu gat tuwords caring blong ol pipol blong you mo leadership we yusave lidim Board blong IPDS ikam kasem tedei we hemi wan bigfala mo historical ajifmen tumas long yumi everiwan MAFIRA wetem ol families mo frends. Hemi wan history we bambae yumi tedei mo ol pikinini blong yumi tumoro bambae oli stap refer long hem oltaem we bambae hemi kolosap sekark or bitim taem we first ship hemi berth long bigfala wharf  long Maltau Riki olsem we yumi save.

    Taem we IWS istap kat akses mo use blong Main Wharf mo tut  long Star Wharf mi belief bigwan se Hae God igat plan mo hemi investem ol intelijen blessing ikam wetem stampa tingting blong ol pupu long sustainable livelihood blong yumi long Ifira mo surrounding vilijes blong mekem se Star Wharf igru ikam antap mo I bigwan mo we tedei yumi stap witnessem start blong operesen blong Lapetasi Wharf.

    Olsem we yumi save igat samfala remaining works blong mekem blong save komplitim project ia long wharf before newfala infrastraktja ia hemi complete mo bambae yumi save kam tuketa bakeken blong selebretem Official Opening blong hem long early nekis year 2018.

    Blong allowem se operesen blong stevedoring mo terminal hemi operate while ol work istap go blong finish kafman through long project ia hemi stap mekem samfala hand over finish long ol asset or facility blong mekem se terminal operesen hemi go hed full wan wetem administresen semtaem.

    Long tedei yumi kam blong witnessem first time we international cargo vessel olsem Micronesia Chief  ikam berth long newfala wharf infrastructure fasiliti ia mot u observem ol teknikal mo operesonal skills we terminal operasen staff mo Ports and Harbour oli kontaktem. Tankio tui go long shipping agent mo kapten blong ship blong tekem first berthing operesen we bambae hemi stap bakeken long history blong first kargo ship we hemi kam sitem hem long internasional wharf ia Lapetasi.

     Hemi shoem bigwan se Vanuatu blong yumi istap grow ikam antap wetem ol facility mo personnel blong save kontribiut bigwan igo long ekonomik development blong kaontri ia.

    Blong konkludem smol remarks blong mi semtaem mi wantem aknowlejem, appreciate mo komendem bigwan evriwan we oli kontribiut bigwan blong save mekem difference long tedei igo long fiuja long port infrastrakja mo operesens long Vanuatu espesili long;

    1. Inisiatif we Kafman mo Indijines Kampani blong yumi man ples olsem IPDS istartem wetem tru long inisial diskasen, desaen mo konstraksen we ikam kasem tedei;
    2. Long kafman mo pipol blong Japan blong save givim first mo bigfala loang long project ia long benefit blong yumi everiwan;
    3. Long kontrakta mo Stevedoring Operata olsem IPDS blong tufala isave work tugeta blong mekem sua se opereson blong wan or narawan hemi afekted tumas.
    4. Long ol key stekholda we oli stap providem oversight mo mekem se wan long ol key infrastraksja we kafman istap invest long hem isave gat sakses story long hemi.
    5. Mo everiwan we istap kontribiut long wan way or anata espesali ol private sector partna blong yumi.

    Okesen we yumi stap witnessem tedei hemi stap olsem ol operesonal traels long Cargo ship mot u bambae samtaem long fiuja ol turist boat tui save kam berth long wharf ia.

    Yumi gat plante sakses story we bambae yumi save talem long taem blong official opening sermoni.  Mo wetem ol rekark ia mi stap wantem konkratiuletem everiwan se yumi stap harem olsem storian blong ol pupu mo tedei yumi stap lukim blong witnessem se itru yumi winim mo taem we yumi lukaotem gud bambae infrastrakja ia isave kontribiut bigwan blong lukaotem yumi mo ol jenereson we istap kam.

    Teriki Paunimanu mo IPDS  board

    Olgeta Distinguished GUESTS

    Ol mama mo ol bigman,

    Ol Friends mo Families,

    Ol Youngfala mo ol Pikinini

     

    Tankio tumas blong save putum taem bong listen long ol toktok blong mo mi stap pray se bae Almighty God bae hemi Richly Blessem yumi everiwan long ol taem we istap kam.

    Tankio tuman, Fafetai Paulapa 

     

    Hemi mekem ova long 2 yia nao we saeklon Pam, hemi kilim sam pat blong Vanuatu be i stil kat mak blong hem yet. Long aelan blong Efate, man i luk trak blong Pam long olgeta ples olsem rod. Ikat sam pat blong rod blong Efate we ino rikava yet afta long moa 2 yia blong saeklon Pam. Efate ring rod, hemi lukim long taem blong Pam, ol bridj, oli dameij mo sam pat blong rod solwota, hemi damejem. Long wednesde namba 29 Novemba, praem minista Charlot Salwai, hemi bin mekem wan oli kolem graon breaking seremoni blong riperem ol bridj mo ol ples we solwota, hemi damejem. Long taem blong seremoni ia, Mr Salwai hemi bin mekem kastom igo long tsif raon long Efate blong mekem se wok hemi save stat. Afta  long kastom seremoni we hemi tekem ples long Mele Golf Club praem minista, hemi bin lidim delegesen blong hem oli muv ikam long Mele Golf bridj. Long ples ia, Mr Salwai, hemi bin jam long wan diga mo hemi festaem digim ples we bae oli buildim niu bridj blong Mele Golf Club long hem.
    Mani blong riperem dameij we saeklon Pam, hemi mekem long rod raon long aelan blong Efate, hemi kasem ova long 2 bilien vatu. Wetem mani ia, bae oli buildim bak ol bridj we i bin dameij mo putum kolta long ples we solwota, hemi karemaut. Bae oli buildim tu, ol wol proteksen blong protektem rod agensem solwota sapos ikat wan nara saeklon. 
     
     
    Zone contenant les pièces jointes
     
     
     
     
     

    Gud afternun

    Festly, mi wantem expressem gratitude blong Kavman i ko long chair mo ol memba blong TVL Board Daerect      a, we i stap wetem yumi long naet ia, mo oli jusum blong invest long Vanuatu.

    Partnership we i stap bitwin Kavman mo TVL i bin create hemi providem long Vanuatu fixe landline nomo. Since 39 yia now, tudei yumo tokbaot 4G+ broadband cellular network, hemi lastest teknology hemi available long secta blong telekominicasen.

    Investmen hemi soem komitmen blong TVL i ko toward divilopmen blong Vanuatu bai hemi surely kat positiv impact long ekonomik blong kaontri mo talem thankio long mangemen mo staff long ajivmen ia.

    Wael we yumi welkamem nuifala divilopmen ia we yumi aware  long free net use practise, mi also requestem TVL blong helpem Kavman mo TRR blong proactively advocatem mo promotem awarness long gud mo bad saed blong usum serves ia olsem we i use blong promotem ekonomik blong kaontri mo kalja be i no blong distroem

    Mi anderstand se ICL hemi redusum intanasonal bandwich praes blong hem bai hemi araon 30% long yia ia. Therefore mi laek blong luk praes impact redusen long retail praes blong you so blong offerem aksesibility blong niu lauchin blong 4G+ serves long whole Vanuatu citizens.

    Lauching ia hemi wan apgrade blon gkaren UAP polisi since be i no Port Vila bai i benefit long 4G+ be lon gol remote eria mo after long full kaontri.

    Mi tekem opportunity long bihalf blong Kavman blong ripablik blong Vanuatu blong acknowledgem TVL sapot lon g Universal Acces policy Initiative blong provaedem akses long telekomunicasen serves long 98 % blong populasen long 1st janwary 2018. MI oferem assuranse blong mifala se kavman bai i kontinu blon gsapotem yufala long bisiness endeavors blong yufala long Vanuatu maket olsem competitive blong telekom maket long saot Pacific.

     

    Faenalyn mi congratulatem TVL Board Darecta CEO managmen mo everywan biaen long divilopmen blong 4G+ serves ia, we bai hemi enable long every pikinini, woman mo man blongkommunicate long akses blong informasen we i kat long Vanuatu. Bae God i blessem yufala olsem we yumi kontinu blong wok from wan properous Vanuatu. 

    Port Vila 15 septemba 2017- Kavman blong Vanuatu Airpot Investmen ( VAIP) hemi kontinu blong progress wetem ofload blong ol main machine mo equipmen blong reabiliasen blong runway, apron mo rilated infrastructure blong Bauerfield Airport long Port Vila mo completesen blong mobilisation mo asembling blong asplet plant long Pekoa long Santo.

    CCECC mo joen verture patne blong North civil aviation group JV i stat blong ofloadem mo transportem ol machin mo equipmen long main wof blong Port Vila i ko long  konstrasen site long Beaurfield long wik end.

    Ol anata equipmen ol storem  long lower  deck blong ship mo bai olgeta blong bio sikiriti bai oli klinim mo ol tritim according long ol strik instrasen we i kam long ol official blong biosecurity.

    Mr Jack Zhang, acting managa blong CCECC VAIP project i talem se ol machine mo equipmen we oli kam lng fes ship we i kam long China, oli stokem olgeta equuipmen ia long site blong konstrasen i wet long futha inspecsen mo approuval bifo ani wok i save stat wetem  6 billions vatu blong project we Wol Bank i fundem.

    hemi informem se sekon shipmem blong ol equipmen mo ol machine ol mo equipmen ol shud departure long China bifo naba 25 septembz 2017.

    Mr Zhang i talem Santo Pekoa project tim oli komplitim nao mobilisation mo assembling blong asphalt plant long Pekoa.

    Complesen blong ol wok blong Santo i stat long Santo" olsem Mr Zhan i talem mo hemi adem ap se ol wok blong Tanna bai i stat i no long taem.

    Kontracta i apdatem ol ki stakeholda i includum Airport Vanuatu Limited mo Civil Aviation long progress blong progress blong project  long wik ia . Hemi includum complesen blong visit mo Vanuatu inspecsen lonf site blong Pekoa konstrasen mo Bauerfield constrasen site long white grass i no longtaem.

     

    VAIP tim wetem VPMU mo ol kontracta oli expresem ol sincere gratitude long every stakeholda from sapot mo assistance toward progress blong project ia, i includum tim blong Wol bank mo ol relevant Kavman dipatmen mo ol lokal kampani long Port Vila Tanna mo Santo.